Novija znanstvena istraživanja su pokazala da je upotreba boba bazge u narodnoj medicini barem djelomično opravdana jer bobe bazge sadrže neke tvari koje mogu spriječiti razne viruse gripe

Umnogim europskim zemljama bobe bazge (Sambucus nigra) su vrlo cijenjeno šumsko voće. Od zrelih boba priređuju se sirupi, kompoti i pekmezi, pripremaju se voćni sokovi, rakija, vino i ocat, prave se pite, pudinzi, umaci i preljevi, bobe se iznose na tržnice ili se čak koriste u prehrambenoj industriji. Kod nas se bobe malo koriste, samo ponekad u narodnoj medicini, dok mnogi neupućeni još uvijek smatraju da su bobe bazge otrovne.

U septembru/rujnu se beru plodovi bazge. Sitne sjajno crne, potpuno zrele sočne bobice beru se kao cijeli paštitac u rujnu za pekmez, sirup, kompot i vino. Ne konzumiraju se sirove zbog sadržaja cijanogenetskih glikozida, kojeg ima mnogo više u smeđim ili smeđe crvenim nedozrelim bobicama. Štoviše, takve nedozrele bobice bazge su otrovne i ne smiju se uživati niti prokuhane za pekmez jer sadrže mnogo sambunigrozida. Taj cijanogenetski glikozid enzimatski se raspada na glukozu, benzaidehid i otrovnu cijanovodičnu kiselinu. Možemo reći da je to jedini prirodni i bojni otrov iz 1. svjetskog rata koji u vrlo malim količinama u tijelu ne ostavlja štetu. Raspada se nakon termičke obrade potpuno zrelih bobica bazge. Zato se može uzivati pekmez, kuhani sirup, kuhani kompot i kuhano vino od zrelih bobica bazge. 

Već dvije velike žlice sirovih zrelih bobica bazge izazivaju mučninu i povraćanje, proljev i groznicu kod odraslih osjetljivih osoba. Djeca su puno osjetljivija pa već trećina doze za odrasle osobe izaziva iste znakove otrovanja. Nezrele crveno-smeđe bobice bazge pet puta su otrovnije od zrelih bobica. Dakle, bitno je doziranje ispod štetnih količina sirovih zrelih bobica.

One su izvanredni izvor vitamina A, b1, B2 i C, vitamina J (protiv upale pluća) i brojnih minerala (natrij, kalij, kalcij, magnezij, željezo, cink, mangan, fosfor, jod, selen itd.). Od svih poznatih biljaka iz vrta i iz prirode bazgine bobice imaju najveći sadržaj vitamina B1. Zato se preporučuju kod oboljenja živaca, multiple skleroze, išijasa i drugih upala živaca, pazeći pritom da se ne prekorači doziranje sirovih i prokuhanih bobica. Vrlo osjetljive osobe moraju smanjiti dozu. Kod upale pluća i tuberkuloze pluća može se jesti po 8 zrelo bobica ujutri i navečer prije obroka te 30 prokuhanih (2 minuta kuhanja) zrelih bobica prije ručka. Bobice treba dugo žvakati, barem 40 puta po zalogaju. Za djecu treba prepoloviti kolčinu. Kura s bobicama traje do 14 dana i nakon stanke od sedam dana može se ponoviti. Ista se kura preporučuje kod anemičnih osoba, reumatskih tegoba, šećerne bolesti i bolesti živaca.

Medna kaša od prokuhanih i zgniječenih zrelih bazginih bobica s jednakom količinom naribanih jabuka izvrsno je jelo za čišćenje i jačanje krvi kod djece te za otvaranje kod zatvora crijeva odraslih.

Bazgin pekmez i bazgin sok pripremaju se po receptima kao za pekmez od šipka, drijenka, borovnica ili kupina.